Ptice pjevice Europe - European singing finches

Češljugar, juričica, zelendur, čižak, žutarica, kanarinac-::- European goldfinch, linnet, canary, greenfinch, siskin, serin


    HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Share

    grdelin-omiš

    Broj postova : 40
    Age : 32
    Location : omiš
    Registration date : 04.10.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by grdelin-omiš on ned 21 stu - 21:19

    evo ja iman 10ak starih smokava rađaju to je čudo a vode izvora septičkih ni blizu sve same škrape i jame pa ti budi pametan scratch

    čajka

    Broj postova : 412
    Age : 49
    Location : S P L I T
    Registration date : 01.05.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by čajka on ned 21 stu - 21:21

    A ko zna kolike su korijenje pustile možda i do crva u makarsku ili.......

    grdelin-omiš

    Broj postova : 40
    Age : 32
    Location : omiš
    Registration date : 04.10.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by grdelin-omiš on ned 21 stu - 21:23

    vrlo vjerovatno Very Happy Very Happy

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on ned 21 stu - 21:49

    grdelin-omiš je napisao/la:evo ja iman 10ak starih smokava rađaju to je čudo a vode izvora septičkih ni blizu sve same škrape i jame pa ti budi pametan scratch

    Područje koje Grdelin Omiš spominje je tipično kraško područje sa nebrojenim podzevnim tokovima koji se slijevaju u Cetinu.A Cetina zadržava vlagu ...Osim toga , pogledajte strukturu lišća .Biljke koje se bore sa sušom imaju kožnate , glatke listove.List smokve je sušta suprotnost i služi za upijanje vlage iz zraka (rose i magle) .Osunčane obale Cetine a osobito Neretve su idealni za nju.
    U slučaju krize (suše ) smokva odbacuje list da bi se spasila, što za prave borce protiv suše nije tipično.
    Vrlo je bitan i položaj gdje se stvara kondenzacija usljed temperaturne razlike mora i zraka a i sorta smokve.Ogromna je razlika između bilice koja je idealna za sušenje , jer ionako ne sadrži previše vlage u plodu i pelješke petrovače kao šaka velike koje se beru zorom i noču da ne vide sunce i umotane u slamu da ne gube vlagu, stižu na Dubrovačku tržnicu jutrom rano...

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on ned 21 stu - 22:24

    Border je napisao/la:




    u vrtu sam posadio ove biljke,može li savjet :
    pustiti ih da rastu do zemlje,šišati ih ili praviti grm od njih

    Border to je ,,Tužna vrba'' ali vidim da je kalemljena .Visina kalema će odrediti visinu stabla a samim tim i atraktivnost. Režu se i uklanjaju samo bolesne , oštečene i osušene grančice.

    NAVI

    Broj postova : 27
    Location : Makarska
    Registration date : 04.11.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by NAVI on ned 21 stu - 22:42

    crve,
    ako znaš nešto o našoj "čičindri" kako se sadi i kada napiši nešto?
    pozdrav

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on ned 21 stu - 23:29

    NAVI je napisao/la:crve,
    ako znaš nešto o našoj "čičindri" kako se sadi i kada napiši nešto?
    pozdrav

    Nije naša nego kineska, i poznata je kao Kineska datulja .Zizyphus zizyphus. Kod nas čičindra ,cicindra ,žižula , zizula itd...

    Kako pripada sjevernoj hemisferi i listopadna je , najbolje je sadnju vršiti u periodu hibernacije , mirovanja.Dakle kraj prvog - početak drugoga mjeseca. Veliki postotak uspješnog razmnožavanja je rasađivanje samoniklih (iz koštice) mladica.
    Danas u rasadnicima osim one ,,naše '' stare trnovite ima na ponudi i kultivata sa večim plodom i skoro bez trnja i vrlo atraktivnoga izgleda.Npr sa ,,visečim'' granama poput tužne vrbe.

    I na kraju , Picukarićev tekst pijesme ,,Ima jedna žižula ...'', po meni jedan od kvalitetnijih novokomponiranih klapskih , govori koliko se ova biljka udomačila kod nas...

    Dean

    Broj postova : 1847
    Age : 41
    Location : Pula
    Registration date : 19.08.2008

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by Dean on pon 22 stu - 0:12

    vidim da ovdje ima dosta "majstora" što se tiće hortikulture, pa bi za nas koji volimo ovo područje ali smo manje educirani a volili bi više naučiti o pojedinim biljkama. Uz svoje slike, opaske ili savjete - pitanja, stave i latinski naziv, kako bi nam olakšali eventualna daljnja proučavanja.

    patrik

    Broj postova : 408
    Age : 36
    Location : vodnjan
    Registration date : 09.04.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by patrik on pon 22 stu - 0:40

    evo dečki moj štand mladog maslinovog ulja u vodnjanu i vidijet čete moj lijepi bonsai
    http://crvenimozaik.skyrock.com/photo.html?id_article=2951875221

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on pon 22 stu - 3:18

    Dean je napisao/la:vidim da ovdje ima dosta "majstora" što se tiće hortikulture, pa bi za nas koji volimo ovo područje ali smo manje educirani a volili bi više naučiti o pojedinim biljkama. Uz svoje slike, opaske ili savjete - pitanja, stave i latinski naziv, kako bi nam olakšali eventualna daljnja proučavanja.

    Meštre moj od boje , samo reci...

    spominjali smo MUŠMULU - mespilus germanica

    SMOKVU - ficus carica

    MASLINA - olea europaea

    ŽIŽULA - zizyphus zizyphus

    Na Borderovim fotkama visi natpis na latinskom TUŽNE VRBE . Ostaje još stablo koje sam spominjao pod nazivom ,,kok'' čiji puni naziv ću dobiti sutra iz ,,Perivoja Dalmacije''.
    Inače to je bliskoistočna biljka sa žutim plodovima koji vise na stablu i kada otpadne lišće. Koštice ploda su specifičnog oblika i poznate su po tome što redovnice od njih izrađuju krunice.

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on pon 22 stu - 3:24

    patrik je napisao/la:evo dečki moj štand mladog maslinovog ulja u vodnjanu i vidijet čete moj lijepi bonsai
    http://crvenimozaik.skyrock.com/photo.html?id_article=2951875221

    Patriče , probaj neki foto u krupnijem kadru . Ima ovdje zainteresiranih i za bonsai study

    ticar
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 2908
    Age : 32
    Location : Zadar
    Registration date : 09.06.2008

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by ticar on pon 22 stu - 10:35

    crv je napisao/la:
    patrik je napisao/la:evo dečki moj štand mladog maslinovog ulja u vodnjanu i vidijet čete moj lijepi bonsai
    http://crvenimozaik.skyrock.com/photo.html?id_article=2951875221

    Patriče , probaj neki foto u krupnijem kadru . Ima ovdje zainteresiranih i za bonsai study

    http://65.img.v4.skyrock.net/655/crvenimozaik/pics/2951875221_1_7.jpg



    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on pon 22 stu - 14:34

    Zahvaljujem uvaženom moderatoru Very Happy Bonsai , hobi za strpljive i estete... Batke ? A uvjeren sam da ih ima puno koje ova disciplina zanima. Po mojim saznanjima , najkvalitetniji primjerci kod nas zapravo izuzeti iz prirode. Kvalitetu određuje vidljiva starost , odnos veličine lista prema ostatku stabalca i oblik koji se raznim tehnikama polako i strpljivo dovodi do željenoga rezidbom i usmjeravanjem grana uz pomoč žica .
    Suština je u načinu uzgoja .Za to služe posebno građene, plitke posude . Supstrat u kojem bonsai živi mora biti tako izbalansiran da je stalno , što se hranjiva tiče, na vječitom minimumu . Dobri rezultati kod nas su se postigli u nadstrešnicama gdje su biljke primale vlagu samo folijalno iz zraka a interveniralo se kapanjem (ne zalijevanjem) samo u periodu sušnog , burnog vremena.
    Za odbir kod nas se najčešće odlučuje za četinjače i samonikle divlje masline ...

    bizar

    Broj postova : 389
    Age : 57
    Location : Split-Podstrana
    Registration date : 21.09.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by bizar on pon 22 stu - 16:20

    crv je napisao/la:
    Bizar koji si ti skretničar!? Vrnimo se temi. Glede dobivanja smokve iz reznice , upravo sam čitao da si tek u drugoj godini siguran jesi li uspio . Najčešća greška je prilikom sadnje da novonastale žile idu ravno u hranjivo (gnojivo) osobito ako se koristi NPK ili kokošje gnojivo.
    Smokve (naše autohtone) su navikle na kiselija tla , tako da sa stajnjakom ne treba pretjerivati.
    Smokva , kao i večina srčikastih stabala traži dosta vode i tu se kod starijih biljaka ne može pogriješiti. Kod mladih , koje su sađene u području sa jakom burom , sa vodom prvih par godina treba biti umjereniji .Razlog je jednostavan - obilato zalijevane mladice brže i jedrije rastu i zbog toga su u predjelu račvanja lako lomljive.Znaju se rascijepiti od vlastite težine lišća i ploda a kamoli od naleta ,,mokre , škure '' bure i istočnjaka.
    Kako smo spominjali i masline , smokva u masliniku nije baš poželjna jer ima agresivniji korijenski sustav i brži rast pa tako otima hranjivo i vlagu stablima udaljenim i više desetaka metara.

    ISPRIKA Crve za skretnicu,htio sam samo WD-u odgovoriti, ali me to ne opravdava.....
    Glede smokve iz reznice, ja (prilikom sadnje) neću uopće stavljati gnjojivo (tako mi je savijetovano), a stavit ću po dvije reznice, valjda će se jedna primiti, isto tako se kaže da je puno lakše smokvu posaditi nego iskorijeniti-iščupati????, Uvijek nove mladice izrastaju.
    -Vidit ćemo, ali tamo gdje ja sadim, nema vode??? šta će biti, teško je prognozirati, prvu ću je godinu malo zaliti ljeti i to je to. Jeftinije-lakše me dođe dogodine posaditi novu sadnicu , nego zaljevanje, koje je nemoguće.
    U mene se neće sigurno u predjelu račvanja slomiti zbog viška vode.
    Poznato je da smokva, maslina i bajam traže najmanje vode, da imam vodu išao bih na drugu kulturu. Pozzzzz

    bizar

    Broj postova : 389
    Age : 57
    Location : Split-Podstrana
    Registration date : 21.09.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by bizar on pon 22 stu - 16:26

    Border je napisao/la:




    u vrtu sam posadio ove biljke,može li savjet :
    pustiti ih da rastu do zemlje,šišati ih ili praviti grm od njih

    Prijatelju ti s ovom biljkom stvarno možeš što god hoćeš, sve možeš, ako prije toga znaš što hoćeš....
    -Između ostalog, možeš je pustiti do zemlje, zatrpati joj grane i iz svake ( kad zakorijeni)grane što je pokrivena zemljom imaš novo drvo-stablo.... stvarno možeš sve. Pozzzzz
    ps
    Isto mislim da ne možeš sve, mislim ne kalemljenje-cjepanje grožđa. Hahahahaaaakad "na vrbi rodi grožđe"

    bizar

    Broj postova : 389
    Age : 57
    Location : Split-Podstrana
    Registration date : 21.09.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by bizar on pon 22 stu - 16:33

    crv je napisao/la:
    grdelin-omiš je napisao/la:evo ja iman 10ak starih smokava rađaju to je čudo a vode izvora septičkih ni blizu sve same škrape i jame pa ti budi pametan scratch

    Područje koje Grdelin Omiš spominje je tipično kraško područje sa nebrojenim podzevnim tokovima koji se slijevaju u Cetinu.A Cetina zadržava vlagu ...Osim toga , pogledajte strukturu lišća .Biljke koje se bore sa sušom imaju kožnate , glatke listove.List smokve je sušta suprotnost i služi za upijanje vlage iz zraka (rose i magle) .Osunčane obale Cetine a osobito Neretve su idealni za nju.
    U slučaju krize (suše ) smokva odbacuje list da bi se spasila, što za prave borce protiv suše nije tipično.
    Vrlo je bitan i položaj gdje se stvara kondenzacija usljed temperaturne razlike mora i zraka a i sorta smokve.Ogromna je razlika između bilice koja je idealna za sušenje , jer ionako ne sadrži previše vlage u plodu i pelješke petrovače kao šaka velike koje se beru zorom i noču da ne vide sunce i umotane u slamu da ne gube vlagu, stižu na Dubrovačku tržnicu jutrom rano...

    Od Solina kad se ide prema Klisu, starom cestom, čovjek ima nasad takvih velikih smokava(kao šaka velike), ja sam htio uzeti reznice, ali??? nisu se dobro pokazale, loš je plod, nešto ne štima, tako da sam odustao i išao na naše-autohtone bilice.
    Drago mi je da uspjevaju na Pelješcu. Pozzzzz
    ps
    Takva u Londonu košta jedan komad (u supermarketu)deset GB funti, kad sam ja bio, deset funti je bilo osamdeset kuna.

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on pon 22 stu - 16:34

    Bizar , vrijedi li kora prikazane vrbe za onaj postupak koji si spominjao u prijašnjim postovima?

    bizar

    Broj postova : 389
    Age : 57
    Location : Split-Podstrana
    Registration date : 21.09.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by bizar on pon 22 stu - 16:43

    crv je napisao/la: Zahvaljujem uvaženom moderatoru Very Happy Bonsai , hobi za strpljive i estete... Batke ? A uvjeren sam da ih ima puno koje ova disciplina zanima. Po mojim saznanjima , najkvalitetniji primjerci kod nas zapravo izuzeti iz prirode. Kvalitetu određuje vidljiva starost , odnos veličine lista prema ostatku stabalca i oblik koji se raznim tehnikama polako i strpljivo dovodi do željenoga rezidbom i usmjeravanjem grana uz pomoč žica .
    Suština je u načinu uzgoja .Za to služe posebno građene, plitke posude . Supstrat u kojem bonsai živi mora biti tako izbalansiran da je stalno , što se hranjiva tiče, na vječitom minimumu . Dobri rezultati kod nas su se postigli u nadstrešnicama gdje su biljke primale vlagu samo folijalno iz zraka a interveniralo se kapanjem (ne zalijevanjem) samo u periodu sušnog , burnog vremena.
    Za odbir kod nas se najčešće odlučuje za četinjače i samonikle divlje masline ...

    Vezano za gore navedeno:
    Najlakši, ponavljam najlakši, najbrži, za one koji nisu strpljivi, koji ne žele po prirodi tražiti prirodni bonsai, pa ga osam sati čupati iz kamena... način je "MARGOTIRANJE MASLINE",(molim pogledati na pretraživačima ili you tube"margotiranje", da ne oduzimamo vrijeme i mjesto.Pozzzz

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on pon 22 stu - 17:33


    Evo vezano uz Deanovu primjedbu (koja stoji) vezanu za latinske nazive biljaka (koji smanjuju mogučnost nesporazuma) , ostao sam dužan za stablo koje u mom kraju nazivaju KOK . Od hrvatskih naziva našao sam još INDIJSKI JORGOVAN ili OČENAŠICA.
    Latinski naziv je Melia azaderach .
    U naše krajeve su je donijeli pomorci ili hodočasnici.Lako se razmnožava iz koštice i prilično brzo raste. Krošnja stvara solidnu hladovinu ali ima manu što ispod toga stabla uvijek ima materijala za metenje. Kako je listopadno- otpada lišće.Kada cvate a cvate obilno - otpada cvat.Kad se razviju mladi plodovi - otpadaju stari.I tako u krug.
    Zbog krtosti potrebno je kod večih stabala svakih par godina drastično reducirati granje jer puca od vlastite težine ili pri osrednjem vjetru. Kad se ne intervenira nekakvim oblikovanjem , stablo vremenom poprima ,,savanski'' , gljivasti oblik.
    Moje stablo je posadio moj djed i jedno je od večih primjeraka koje sam vidio. Osnova debla je visoka oko tri metra do prvoga račvanja.Prpmjer debla je cca 70 - 80 cm .
    Plodovi su toksični ali kako to u prirodi biva , u postojbini ovog stabla postoje ptice koje se hrane plodom . Vjerojatno konzumiraju i nešto što neutralizira otrov koji je inače neurotoksičan.

    ticar
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 2908
    Age : 32
    Location : Zadar
    Registration date : 09.06.2008

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by ticar on pon 22 stu - 17:36

    ja napisa u pretraživač margotiranje masline i izbaci mi neki forum,kad na tom forumu neko sve objasnio a nick mu je -trava-

    Very Happy

    zvrcko sen
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 1607
    Age : 49
    Location : Solin
    Registration date : 08.12.2008

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by zvrcko sen on pon 22 stu - 21:09

    bizar je napisao/la:
    crv je napisao/la:
    grdelin-omiš je napisao/la:evo ja iman 10ak starih smokava rađaju to je čudo a vode izvora septičkih ni blizu sve same škrape i jame pa ti budi pametan scratch

    Područje koje Grdelin Omiš spominje je tipično kraško područje sa nebrojenim podzevnim tokovima koji se slijevaju u Cetinu.A Cetina zadržava vlagu ...Osim toga , pogledajte strukturu lišća .Biljke koje se bore sa sušom imaju kožnate , glatke listove.List smokve je sušta suprotnost i služi za upijanje vlage iz zraka (rose i magle) .Osunčane obale Cetine a osobito Neretve su idealni za nju.
    U slučaju krize (suše ) smokva odbacuje list da bi se spasila, što za prave borce protiv suše nije tipično.
    Vrlo je bitan i položaj gdje se stvara kondenzacija usljed temperaturne razlike mora i zraka a i sorta smokve.Ogromna je razlika između bilice koja je idealna za sušenje , jer ionako ne sadrži previše vlage u plodu i pelješke petrovače kao šaka velike koje se beru zorom i noču da ne vide sunce i umotane u slamu da ne gube vlagu, stižu na Dubrovačku tržnicu jutrom rano...

    Od Solina kad se ide prema Klisu, starom cestom, čovjek ima nasad takvih velikih smokava(kao šaka velike), ja sam htio uzeti reznice, ali??? nisu se dobro pokazale, loš je plod, nešto ne štima, tako da sam odustao i išao na naše-autohtone bilice.
    Drago mi je da uspjevaju na Pelješcu. Pozzzzz
    ps
    Takva u Londonu košta jedan komad (u supermarketu)deset GB funti, kad sam ja bio, deset funti je bilo osamdeset kuna.


    BIZARD kad dođe vrime samo se ti najavi da ti ih ja naberem .... Wink inače karakteristika tih smokava je da dva puta daju plod ...


    pavao

    Broj postova : 100
    Age : 35
    Location : makarska
    Registration date : 25.04.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by pavao on pon 22 stu - 22:03

    bizar je napisao/la:
    crv je napisao/la:
    Bizar koji si ti skretničar!? Vrnimo se temi. Glede dobivanja smokve iz reznice , upravo sam čitao da si tek u drugoj godini siguran jesi li uspio . Najčešća greška je prilikom sadnje da novonastale žile idu ravno u hranjivo (gnojivo) osobito ako se koristi NPK ili kokošje gnojivo.
    Smokve (naše autohtone) su navikle na kiselija tla , tako da sa stajnjakom ne treba pretjerivati.
    Smokva , kao i večina srčikastih stabala traži dosta vode i tu se kod starijih biljaka ne može pogriješiti. Kod mladih , koje su sađene u području sa jakom burom , sa vodom prvih par godina treba biti umjereniji .Razlog je jednostavan - obilato zalijevane mladice brže i jedrije rastu i zbog toga su u predjelu račvanja lako lomljive.Znaju se rascijepiti od vlastite težine lišća i ploda a kamoli od naleta ,,mokre , škure '' bure i istočnjaka.
    Kako smo spominjali i masline , smokva u masliniku nije baš poželjna jer ima agresivniji korijenski sustav i brži rast pa tako otima hranjivo i vlagu stablima udaljenim i više desetaka metara.

    ISPRIKA Crve za skretnicu,htio sam samo WD-u odgovoriti, ali me to ne opravdava.....
    Glede smokve iz reznice, ja (prilikom sadnje) neću uopće stavljati gnjojivo (tako mi je savijetovano), a stavit ću po dvije reznice, valjda će se jedna primiti, isto tako se kaže da je puno lakše smokvu posaditi nego iskorijeniti-iščupati????, Uvijek nove mladice izrastaju.
    -Vidit ćemo, ali tamo gdje ja sadim, nema vode??? šta će biti, teško je prognozirati, prvu ću je godinu malo zaliti ljeti i to je to. Jeftinije-lakše me dođe dogodine posaditi novu sadnicu , nego zaljevanje, koje je nemoguće.
    U mene se neće sigurno u predjelu račvanja slomiti zbog viška vode.
    Poznato je da smokva, maslina i bajam traže najmanje vode, da imam vodu išao bih na drugu kulturu. Pozzzzz

    crve znas kolika je kuca kod mene velicine prizemlje i dva kata,sto znaci svaki kat po 2,7m visine uglavnom s 2kata sam moga dodiriva rukama smokvu ona je rasla isprid kuce oko 20godina i voda joj nikako nije smetala a veliki plus za nju je taj sto je u vrtu bili septicka jama a da nije pozeljno drzat je blizu maslina to je istina jer sam po cilom vrtu ima problema sa zilama,uglavnom uvik je bila zalivana vodom ili je crpila vodu iz vrta jer smo uvik neke zeleni sadili i zalivali kroz cilu godinu i nikad joj nije pukla niti jedna grana a smokva se racvala odman iz samog dna i da je prizivila okladio bih se da danas bi bila veca od kuce a ja osobno u zivotu nisam ni blizu toliku smokvu vidio,a sta je nju unistilo tj.na ulici se kopa kanal za struju ili vodu,uglavnom prisikli su njenu glavnu zilu koja je bila promjera 8-10cm.iz nje je curilo mliko 3-4 dana i tako se smokva isom brzinom susila

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by crv on uto 23 stu - 17:02


    Da to je glavna žila , u narodu poznata kao ,,ŠTRBAC''. Jedino je tako i možeš uništit jer se vegetativno obnavlja vrlo brzo. Netko je več napisao , mislim Bizar , da je smokvu lakše posadit nego uništit...
    Zvrckosen je spominjao sortu koja daje plod dva puta . Mnoge polukultivirane smokve formiraju prvu turu ploda , tzv. lažni ili ,,falši'' plod , koji obično otpadne a da se ne dozrije u potpunosti. Rijetki su kultivati koji iznesu dvije prave berbe.

    bizar

    Broj postova : 389
    Age : 57
    Location : Split-Podstrana
    Registration date : 21.09.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by bizar on sri 24 stu - 18:56

    crv je napisao/la: Bizar , vrijedi li kora prikazane vrbe za onaj postupak koji si spominjao u prijašnjim postovima?

    Crve, poštovani, koliko sam shvatio ( s videa i članaka o vrtovima) NE samo kora, nego i lišće, sve je ljepo cura isjeckala, kao da radi našu raštiku, znači sve skupa se stavlja u vodu, jer je puno hormona(za rast-ožiljavanje i zaljevanje).
    Odgovor je DA, ima negdje oko dvadeset vrsta vrba, vrijedi kora i lišće od svih (pa i tužne vrbe) vrsta, barem sam tako našao podatak.Pozzzzzz
    ps
    Isprika na sporosti, jer forum ne otvaram svaki dan.

    bizar

    Broj postova : 389
    Age : 57
    Location : Split-Podstrana
    Registration date : 21.09.2010

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by bizar on sri 24 stu - 19:05

    crv je napisao/la:
    Evo vezano uz Deanovu primjedbu (koja stoji) vezanu za latinske nazive biljaka (koji smanjuju mogučnost nesporazuma) , ostao sam dužan za stablo koje u mom kraju nazivaju KOK . Od hrvatskih naziva našao sam još INDIJSKI JORGOVAN ili OČENAŠICA.
    Latinski naziv je Melia azaderach .
    U naše krajeve su je donijeli pomorci ili hodočasnici.Lako se razmnožava iz koštice i prilično brzo raste. Krošnja stvara solidnu hladovinu ali ima manu što ispod toga stabla uvijek ima materijala za metenje. Kako je listopadno- otpada lišće.Kada cvate a cvate obilno - otpada cvat.Kad se razviju mladi plodovi - otpadaju stari.I tako u krug.
    Zbog krtosti potrebno je kod večih stabala svakih par godina drastično reducirati granje jer puca od vlastite težine ili pri osrednjem vjetru. Kad se ne intervenira nekakvim oblikovanjem , stablo vremenom poprima ,,savanski'' , gljivasti oblik.
    Moje stablo je posadio moj djed i jedno je od večih primjeraka koje sam vidio. Osnova debla je visoka oko tri metra do prvoga račvanja.Prpmjer debla je cca 70 - 80 cm .
    Plodovi su toksični ali kako to u prirodi biva , u postojbini ovog stabla postoje ptice koje se hrane plodom . Vjerojatno konzumiraju i nešto što neutralizira otrov koji je inače neurotoksičan.

    Crve poštovani ti pišeš: ...potrebno je drastično reducirati grane...
    Ja pitam cijeli forum: Koju to biljku, stablo ,drvo ..NE treba reducirati-potkresati-podrezati????? Ja stvarno ne znam.
    Ali znam da svako drvo, pa i najobičniji bor, koji raste u blizini puta u Italiji ( Regio Emilija zona- gdje sam proveo najviše vremena) je na neki način oblikovano, ljudskom rukom formirano, a u nas to većinom nije običaj...u nas je sve na divlje, prirodno, samoniklo-samoformirano????? Možda je ljepota u "divljni", možda je to nama ljepo????

    Sponsored content

    Re: HORTIKULTURA - KUTAK ZA LJUBITELJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH BILJAKA

    Postaj by Sponsored content Today at 11:15


      Sada je: uto 6 pro - 11:15.