Ptice pjevice Europe - European singing finches

Češljugar, juričica, zelendur, čižak, žutarica, kanarinac-::- European goldfinch, linnet, canary, greenfinch, siskin, serin

    PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Share

    deny

    Broj postova: 58
    Age: 26
    Location: citluk
    Registration date: 22.12.2008

    PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by deny on sri 4 oľu - 19:22

    EVO MALO PODATAKA O PTICAMA S MOJIH PREDAVANJA NA FAXU (mislim da ima zanimljivih podataka opcenito o pticama) Basketball
    Ornitologija-grana biologije koja proučava ptice
    KRILO I LET-osnovu leta čine oblik, pokretljivost krila pneumatične kosti i snažni prsni mišići.
    Tijekom leta ptica diže krila i zastavice na perima zauzimaju okomiti položaj, a tijekom spuštanja krila
    vodoravan položaj- pri tome se mijenja tlak zraka na krilima. Neke ptice lete pravocrtno(grlica) dok se
    druge tijekom letenja uzdižu i poniru(zelena žuna). Brzi metabolizam u ptica omogućuje nadoknadu
    velikog utroška energije tijekom letenja. Troše oko 15 puta više energije dok mašu krilima nego dok
    sjede. Ptice poput sive čaplje štede energiju klizećim letom, a albatros lebdenjem. Poseban oblik letenja
    kod kolibrija- lebdi u doba uzimanja hrane stalno mašući krilima. Sivi sokol kada se “obrušava”
    djelomice sklopi krila i ponire prema plijenu brzinom oko 280km/h pa ga smatramo najbržom pticom.
    POKROV TIJELA-koža je tanka, nježna i suha, a obnavljanje površinskog sloja obavlja se
    sustavno perutanjem. Od žlijezda u koži imaju samo neparnu lojnu trtičnu žlijezdu. Mast iz žlijezde ptice
    istiskuju kljunom i njome mažu perje. PERO je grañeno od šuplje badrljice i zastavice. Badrljica na
    području zastavice prelazi u stručak koji nosi isperke s resicama. Razlikujemo 4 tipa pera u ptica: paperje,
    pokrivna, repna i krilna pera. Ptice mitarenjem mijenjaju sva pera najmanje jedanput tijekom godine. U
    procesu mitarenja važnu ulogu ima hormon štitne žlijezde tiroksin. Kod nekih vrsta ptica postoji znatna
    razlika u boji perja mužjaka i ženki, dok kod drugih nije izražen spolni dimorfizam. Ženke su u pravilu
    manje uočljivih boja. KOSTUR PTICA- osnovu kostura čine lubanja, kralježnica, rebra, prsna kost i
    kosti udova. U ptica letačica kostur je lagan sa šupljim i zrakom ispunjenim kostima. Upravo pneumatične
    kosti jedan su od preduvjeta leta ptica. Ptice koje ne lete imaju kosti ispunjene koštanom srži. Vratni dio
    kralježnice je vrlo pokretljiv i u raznih vrsta ptica različiti je broj kralješaka. Kostur glave grañen je od
    sraštenih kostiju a dijelom prelazi u kljun koji nema zuba. Oblik kljuna najčešće je povezan s načinom
    prehrane ptice. Broj prsnih kralježaka je manji i nose po jedan par rebara. Ističe se prsna kost koja kod
    svih letača ima greben na kojem se nalazi prsni mišić za pokretanje krila. Kralježnica završava
    trokutastom trticom na koju su pričvršćena repna pera. Kod ptičjih nogu se ističu bedrena kost, gnjatna
    kost i pisnica. Prsti završavaju pandžama. Kod nogu nalazimo razne prilagodbe s obzirom na način
    života. MIŠIĆI- u ptica letačica posebno je naglašen snažan prsni mišić pričvršćen na greben prsne kosti i
    ramenu kost krila. Prsni mišić se sastoji od 2 dijela: površinski spušta krila, a manji unutrašnji dio ih
    podiže. Razlikujemo tamnocrvene i bijele mišiće. Ptice koje svake godine kreću na dugotrajne letove
    tijekom selidbe imaju više tamnocrvenih mišića, budući da se oni sporije kontrahiraju i sporije umaraju.
    Nožni mišići su posebice dobro razvijeni u ne letača. Mišići raspodijeljeni po čitavom tijelu, a koji su
    spojeni s vrškovima pera omogućuju perju pokretljivost. ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA- Veliki
    mozak ptica razvijeniji je u odnosu na gmazove, a to se posebice odnosi na prednji i mali mozak. Osjetila
    ptica nisu ravnomjerno razvijena U većine ptica najrazvijenije je osjetilo vida, zatim sluha, dok su osjetila
    mirisa, okusa i dodira slabije razvijena. U rijetkih je ptica dobro razvijen njuh, sluh je posebice razvijen u
    sova te im omogućava da s velikom točnošću odredi položaj plijena. PROBAVNI SUSTAV- Probavni
    sustav počinje usnom šupljinom koja se nalazi u kljunu. Oblik kljuna raznolik- ovisno o prehrani. Hrana iz
    usne šupljine ulazi u jednjak koji u mnogih ptica ima proširenje koje se naziva volja. U volji dolazi do
    razmekšanja hrane i to posebice kod onih koji se hrane zrnjem. Dugački jednjak prelazi u žlijezdani
    predželudac u kojem se obavlja enzimska razgradnja hrane. Zatim se nastavlja mišićni želudac koji je sa
    unutrašnje strane presvučen debelom, čvrstom prevlakom. U njemu se često nalaze kamenčići koji
    pomažu mišićima tijekom usitnjavanja hrane. Deblje želučane stjenke obično imaju ptice koje uzimaju
    hranu biljnog podrijetla. Hrana iz mišićnog želudca ulazi u dvanaesnik zatim tanko i debelo crijevo, a
    neiskorišteni ostatci napuštaju tijelo kroz nečisnicu. U grabljivaca je želudac tankih stijenki, budući da je
    mesna hrana lakše probavljiva. ,Ove ptice sve ostatke izbacuju u obliku gvalica sličnih čepovima kroz
    usnu šupljinu, odnosno kljun. Sadržaj gvalice čine uglavnom kosti, dlake i perje. DISANJE- dišni sustav
    čine dušnik, dušnice, pluća i zračne vrećice. Na dnu gornjeg dijela kljuna nalaze se vanjski nosni otvori
    kojima počinju dišni putovi. Zrak može ulaziti i kroz usnu šupljinu da bi u ždrijelu ulazio u otvor dušnika.
    Dušnice se granaju na tanke zračne kapilare koje ispunjavaju pluća. Pri udisaju zrak ulazi kroz zračne
    kapilare ne zaustavljajući se u plućima. Zrak ulazi u zračne vrećice iz kojih se ponovno vraća u pluća i
    izlazi iz tijela. Pet pari zračnih vrećica ima do 4 puta veći volumen od pluća, a ulaze i u unutrašnjost
    krilnih kostiju. Zračne vrećice znatno smanjuju težinu ptica i pomažu plućima tijekom leta. Podizanjem
    krila tjelesna se šupljina proširi i zrak ispuni zračne vrećice i pluća, a spuštanjem krila smanjuje se
    kapacitet tjelesne šupljine i organa za disanje te dolazi do istiskivanja uporabljenog zraka. Posebnost ptica
    čini PJEVALO koje se nalazi na prijelazu dušnika u dušnice. Pomoću ovog organa ptice proizvode
    različite glasove, a razlikujemo zov i pjev.
    OPTJECAJNI SUSTAV- srce se sastoji od dvije pretklijetke i dvije klijetke. U ptica ne dolazi do
    miješanja arterijske i venske krvi što je osnovni preduvijet HOMEOTERMNOSTI(stalne temperature
    tijela- 40 i 440C).Da bi se održala stalna temperatura tijela disanje mora biti intenzivno kako bi se krv
    obilno opskrbljivala kisikom. Aorta se po izlazu iz srca grana po tijelu na arterije. Venska krv iz tijela
    ulazi u desnu stranu srca, a zatim arterijama dolazi do pluća, pošto se opskrbi kisikom ponovno se
    plućnim venama vraća u srce. Limfni sustav je slabo razvijen. SUSTAV ZA IZLUČIVANJE- mokraća
    nastaje u pravim parnim bubrezima ili metanefrosima. Mokraćovodima dolazi do nečisnice u kojoj nastaje
    redukcija vode i mokraća dobiva kašasti oblik. Zajedno s neprobavljenom hranom čini izmetine koje se
    odstranjuju iz tijela. RAZMNOŽAVANJE- Sve ptice su odvojena spola. Spolni organi mužjaka sastoje
    se od sjemenika ili testisa, nuzsjemenika i dva sjemenovoda koji su smješteni usporedo s mokraćovodom i
    otvaraju se u nečisnicu. Samo neke ptice imaju razvijen organ za KOPULACIJU, spolni ud ili penis, a u
    većine se sperma prenosi izravno iz nečisnice mužjaka na nečisnicu ženke. U ženki je došlo do potpune
    redukcije desnog jajnika i jajovoda. Oplodnja se odvija u gornjem dijelu jajovoda dok je jaje još bez
    ovojnice. Vanjski dio jajeta- ljuska formira se tijekom spuštanja jajetaniz jajovod. Unutar jajeta nalazi se
    bjelanjak i žumanjak. Zametni razvoj ili inkubacija moguć je jedino grijanjem jaja(oko 41C). Zagrijavanje
    sjedenjem na jajima je različitog trajanja izmeñu pojedinih vrsta ptica. Ptice nesu tijekom jednog
    gniježñenja do 1 jajeta pa da više od 20. Valjenje se većine ptica se obavlja 1-2 dana. Mlade ptice su
    ČUČAVCI ili POTRKUŠCI. Čučavci se valjaju slijepi i goli, a potrkušci imaju odmah razvijena sva
    osjetila. Potrkušce možemo vidjeti kako trče ili plivaju par sati nakon valjenja. PONAŠANJE PTICAbriga
    za mlade, grañenje gnijezda ili selidba samo su neki od oblika ponašanja ptica. U proljeće možemo
    vidjeti razne načine šepurenja kao dijela ljubavne igre, a posebice će biti naglašen pjev mužjaka kojim
    nastoji pridobiti naklonost ženke. Gniježñenje počinje pojavom obilnije hrane i povoljne temperature.
    Jednostavna ili složena gnijezda ptice grade na tlu, u grmlju, na drveću, u šupljinama na obalama rijeka,
    na stijenama, ljudskim nastambama… Oblici gnijezda su različiti od vrste do vrste, a u osnovi bi sva
    gnijezda trebala biti što bolja za zaštitu jaja i mladih ptica u njima. Izgradnja gnijezda pripada mužjaku ili
    ga grade oba roditelja. Neke ptice rabe stara gnijezda, no većina gradi naovo svake godine. Kukavice ne
    grade gnijezdo već jaje podmetnu u gnijezdo neke male pjevice, mala pjevica ga othranjuje, ali gubi svoje
    potomstvo jer ga kukavica izgura iz gnijezda. Velika jata ptica mogu nastati zbog zajedničkog
    gniježñenja, traženja hrane, noćenja, skupljanja u jata neposredno pred selidbu… SELIDBA PTICA-s
    obzirom na kretanje ptica dijelimo na 3 osnovne skupine: stanarice(vrabac), skitalice(kugara) i
    selice(roda). Selidba u ptica ponajprije ovis o ponudbi hrane na području gniježñenja. Selidbu ptica
    možemo definirati kao promjenu mjesta boravka čitavih ptičjih populacija, što se ponavlja u pravilnim
    vremenskim razmacima. U sadašnjem obliku vjerojatno je odreñena ledenim dobima. Led se spuštao se
    sjevera i ptice su zbog hladnoće i nestašice hrane bile potisnute prema jugu.Neki su ornitolozi mišljenja da
    je pradomovina ptica južna polutka zemlje. Većina europskih ptica zimuje u Africi te u jednom smjeru
    prelete i do 10000 km, a manji dio na jugu Azije. Najdulji put prevale arktičke čigre koje na putu do
    zimovališta i natrag prelete i do 34.000km. Pri istraživanju selidbe ptica rabi se više metoda:
    prstenovanje, promatranje, radiotelemetrija i biološko označavanje. Danas je jedna od najraširenijih
    metoda prstenovanja gdje se ptici na nogu stavi lagani aluminijski prsten pod odreñenim brojem. Za
    pronalaženje puta značajne su sunce, zvijezde, Zemljin magnetizam, smjer vjetrova, osjetilo za snalaženje
    u prostoru… RAZNOLIKOST I PODRIJETLO PTICA- danas je poznato oko 9600 vrsta ptica, od tog
    broja na području Hrvatske zabilježena je 371 vrsta. Najčešće se ptice svrstavaju u dvije osnovne skupine
    BEZGREBENKE(staročeljuske) I GREBENKE(novočeljuske). Sve grebenke su letačice, a bezgrebenke
    su dobri trkači rasprostranjeni u stepskim i polupustinjskim područjima. Preci današnjih ptica bili su
    srodni dinosaurima. Posebno značajna evolucijska novost je perje. Jedan od najpoznatijih fosila je fosil
    ptice ARCHEOPTERIX koja je živjela prije 150 milijuna godina. Pronañen je u Njemačkoj 1861.g.,a
    danas se čuva u muzeju u Londonu. Imala je niz obilježja gmazova: rep s kralješcima, u kljunu je imala
    zube, na krilima pandže, trbušna rebra koja današnje ptice nemaju, a imaju ih gmazovi. ČOVJEK I
    PTICE- ptice su oduvijek više ili manje vezane uz čovjeka tijekom njegovog civilizacijskog razvoja.
    Isprva se prehranjivao divljim pticama, a onda ih udomaćivao. DENY Basketball

    deny

    Broj postova: 58
    Age: 26
    Location: citluk
    Registration date: 22.12.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by deny on sri 4 oľu - 19:25

    AAAAAAAAA KOLIKI ISPADE OVAJ TEKST, AL KOME BUDE DOSADNO IMAT CE STA CITATI cheers lol! Basketball

    xyz

    Broj postova: 2232
    Age: 1923
    Registration date: 09.06.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by xyz on čet 5 oľu - 9:43

    Deny svaka čast na tekstu, nadasve zanimljivo i poučno! cheers

    deny

    Broj postova: 58
    Age: 26
    Location: citluk
    Registration date: 22.12.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by deny on čet 5 oľu - 10:56

    hvala hvala Drazene................ pozz Deny

    hari

    Broj postova: 69
    Age: 37
    Location: Zenica
    Registration date: 03.02.2009

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by hari on pon 9 oľu - 9:43

    stvarno zanomljiv tekst deny

    Gost
    Gost

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by Gost on pon 9 oľu - 23:06

    Deny jos ces bit i neki spisatelj,daj ovoliko u zivotu nisam procita,koji filozofski fakultet putem interneta,sta je je,vridi pogledat!

    kemo89

    Broj postova: 239
    Age: 25
    Location: Prizren Kosovo
    Registration date: 19.08.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by kemo89 on sri 11 oľu - 15:05

    A sta ti studiras deni veterinu il sta.pozz

    deny

    Broj postova: 58
    Age: 26
    Location: citluk
    Registration date: 22.12.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by deny on sri 11 oľu - 16:52

    AGRONOMSKO - PREHRAMBENI FAKULTET, OPCI SMJER- tako da pokrivamo sva podrucja koja postoje( od ANATOMIJE I FIZIOLOGIJE,ZOOLOGIJE, NACELA UZGOJA ZIVOTINJA, MIKROBIOLOGIJE, KEMIJE , BIOKEMIJE, BOTANIKE ,TEHNOLOGIJE VINA ............ i da ne nabrajam vise, malo je gadan (tezak) fax, ali je za danasnje vrijeme po meni jako dobar....valjda ce ispast neki dobar posao kad se zavrsi.... hehe Basketball pozz deny

    Gost
    Gost

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by Gost on sri 11 oľu - 21:15

    Bravo Deny samo tako naprijed vidi se da si zainteresiran i da imaš volje za fax cheers

    deny

    Broj postova: 58
    Age: 26
    Location: citluk
    Registration date: 22.12.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by deny on čet 12 oľu - 20:19

    hehehehehe hvala toni b. Basketball cheers

    kreso

    Broj postova: 1804
    Age: 35
    Location: Treviso(IT)
    Registration date: 24.11.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by kreso on čet 12 oľu - 22:34

    ja san zavrsija veterinarsku srednju skolu deny i jako su mi poznati ti predmeti koje si navea nisu bogami laki pa ti zelin puno srice da zavrsis sve kako triba i da nadjes posal u struci koju volis!

    zvrcko sen
    Moderator
    Moderator

    Broj postova: 1607
    Age: 47
    Location: Solin
    Registration date: 08.12.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by zvrcko sen on pet 13 oľu - 0:25

    V - OPIS

    U literaturi date su vrlo različite dimenzije (dužine) češljugara i to u rasponu od 11,5 - 15 cm, pa su u prikazu koji slijedi uzete "srednje vrijednosti", a one se odnose na češljugare koji se najčešće susreću na našem području:

    dužina ............................ 12 - 13 cm oko ............................... tamnosmeđe
    jaje ................................ 17 X 13 mm težina jaja .................... 1,4 grama
    raspon krila .................... 22 cm inkubacija .................... 13 - 15 dana
    dužina krila .................... 80 mm mladi izlaze iz gnijezda 13.-15. dan
    kljun .............................. 13 - 14 mm dužina nogu ................. 15 mm
    težina .............................. 15 - 20 grama puls/min....................... 320 - 900
    tjelesna temperatura........ 41 - 420 C udisaja/min.................. 110 - 136


    Odrasli:

    od čela do krune, te od kljuna do obraza su crveni, s tim što imaju uočljivo crno od baze kljuna do oka (lores). Ostatak lica, gornji dio vrata i grlo su bijeli ili bjelkasti. Kruna i gornji dio šije (do strana šije) su crni, pleća, leđa i lopatice su jednolično svijetlosmeđi, trtica je blijedožućkasta, a u nadrepnom perju prelazi u bijelo.

    Rep je duboko urezan ili račvast, crne boje sa bijelim vrhom na svakom peru, od kojih je najveći onaj na središnjem paru pera, a veličina bijelog vrha se smanjuje prema vanjskim perima repa. Po dva krajnja vanjska pera repa, na unutarnjem isperku imaju veliku bijelu mrlju, koja se ponekad može naći i na trećem peru (tzv. šestoperci).

    deny

    Broj postova: 58
    Age: 26
    Location: citluk
    Registration date: 22.12.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by deny on pet 13 oľu - 18:41

    kreso je napisao/la:ja san zavrsija veterinarsku srednju skolu deny i jako su mi poznati ti predmeti koje si navea nisu bogami laki pa ti zelin puno srice da zavrsis sve kako triba i da nadjes posal u struci koju volis!
    hvala kreso --da da nisu nimalo laki al vecinu sam ih vec rijesio , jos je i stipendija pala hehehe Basketball cheers

    Branimir

    Broj postova: 1952
    Age: 32
    Location: Sveti Juraj (Senj)
    Registration date: 12.06.2008

    Re: PTICE-AVES ( ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA - ZOOLOGIJA)

    Postaj by Branimir on pet 13 oľu - 19:36

    Svaka čast samo tako naprijed, znanje ti je največe blago! Članak ti je super!

      Sada je: uto 2 ruj - 18:19.