Ptice pjevice Europe - European singing finches

Češljugar, juričica, zelendur, čižak, žutarica, kanarinac-::- European goldfinch, linnet, canary, greenfinch, siskin, serin


    Uvod u genetiku

    Share

    zvrcko sen
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 1607
    Age : 49
    Location : Solin
    Registration date : 08.12.2008

    Uvod u genetiku

    Postaj by zvrcko sen on pet 25 ruj - 23:13

    Uzgoj i selekcija domestificiranih ptica moraju se uvijek zasnivati na barem osnovnom
    poznavanju praktične genetike - znanosti koja se bavi proučavanjem mehanizaina nasljeđivanja.
    Nasljeđivanje je, znamo, prijenos svojstava s roditelja na potomstvo. Dakle, genetika proučava gene
    (naziv) i informacije o nasljeđivanju. Geni se mogu opisati kao biološke jedinice naslje i đ vanja. a
    predstavljaju onaj sitni djelić kromosoma koji sadrži informacije za izradu pojedine bjelančevine ili
    dijela složene bjelančevine. Kromosomi, opet, su štapičaste tvorbe u jezgri stanice organizma,
    prijenosnici nasljednih svojstava. Moglo bi se reći da su oni „prtljažnik" koji nosi
    dezoksiribonukleinsku kiselinu (DNK) svakog organizma. Kromosomi se nalaze u nitima
    nazvanima kromatidama. Svaku kromatidu na dva kraka dijeli centromer ili središnje suženje.
    Krakovi mogu biti iste ili različite dužine, što kromosomima daje različit oblik i omogučuje njihovu
    klasifikaciju. U diobi se kromosomi vežu za diobeno vreteno kinetohorom, a sestrinske se kromatide
    razdvajaju. Parovi kromosoma nazivaju se homolozima.
    Naslje i đ vanje je usko povezano s evolucijom, odnosno prirodnom selekcijom pa će koristiti
    barem ukratko nešto spomenuti i o tim saznanjima.
    Evolucija je složeni proces kojim oblici živih bića nastaju, mijenjaju se kroz genieracije i
    eventuaino nestaju (izumiru). Procjenjuje se da su prva živa bića na Zemlji nastala prije 3,4 milijarde
    godina. Prirodna selekcija je proces kojim okolina utjeće na evoluciju odredujući koja će živa bića
    poživjeti dovoljno dugo i imati potomke, te koja će se svojstva zadržati u neke vrste, a koja će nestati.
    U tom razmatranjuje nezaobilazan engleski prirodoslovac Charles Darwin (1809. - 1882.) koji
    je u svojoj knjizi "O podrijetlu vrsta" 1859. napisao da se vrste, odnosno različiti oblici živih bića
    polagano mijenjaju - evoluiraju - tijekom vremena (Galapagos. 14 vrsta zeba).
    Nužno je ovdje spomenuti Johanna Gregora Mendela (1822. - 1884.) češkog redovnika,
    prirodoslovca, osnivača znanstvene genetike, koji je na osnovi svojih pokusa s hibridizacijom graška
    otkrio zakone naslje i đ vanja. Rođen u Haizendorfu u okrugu Moravija (tada Austro-Ugarska, sada
    eš Č ka), pristupio je redu augustinijanaca i zaredio se 1843. u samostanu u Brnu u 21. godini života i
    tada uzeo ime Gregor. Svoj je rad Mendel objavio 1865. godine na njemačkom: "Eksperimenti u
    hibridizaciji biljaka".
    Međutim, svijet je Mendelove zasluge priznao tek 16 godina nakon njegove smrti. Tada je
    nizozemski istraživač Hugo de Vries križao biljke i dobio iste rezultate kao i Mendel. Prije
    objavljivanja svojih rezultata pretražio je 1900. godine literaturu i našao rad Mendela pa napisao:
    "Zakoni odvajanja (segregacije) hibrida u biljnom carstvu, koje je Mendel ustanovio za grašak. imaju
    široku primjenu i temeljnu važnost za proučavanje jedinica od koiih se sastoje određna svojstva."
    Zanimljvo je također da je William Bateson, britanski zoolog u svibnju 1900. godine u
    Londonu na kongresu Kraljevskog društva hortikulturista održao predavanje o nasljeđivanju. Me u đ
    radovima koje je ponio sa sobom pronašo je Mendelove "Eksperimente". Proučivši ih odmah je
    promijenio sadržaj predavanja te postao največim pobornikom Mendelova rada. Bateson je 1906.
    godine prvi koristio naziv genetika za znanost koja se zasniva na radu Mendela.
    Njemački znanstvenik Walter Flemming je 1875. godine otkrio kromosome. Naime, on je
    otkrio da središnji dio stanice, stanična jezgra (nukleus), sadrži neku tvar koja se može obojiti jarkom
    bojom. Tu je tvar nazvao kromatin prema grčkom nazivu za boju. Ujedno je zapazio da se
    neposredno prije nego se stanice podijele i tako nastanu dvije stanice kćeri, kromatin oblikuje u
    nitasta tjelešca kojaje nazvao, kako je rečeno, kromosomima.
    Poznato je da svaka vrsta posjeduje karakterističan broj kromosoma (tzv. kromosomski broj).
    U vrsta koje se nespolno razmnažaju broj kromosoma je isti u svim stanicama organizma (usput,
    svaki je organizam izgraden iz stanica, njegovih osnovnih dijelova). U večine organizama koji se
    spolno razmnožavaju, pa tako i u ptica, broj je kromosoma u tjelesnim (somatskim) stanicama
    dvostruk (diploidan; 2 n; dolaze u parovima). Ali spolne stanice ili gamete sadrže jednostruki broj
    kromosoma (haploidan; 1 n). Zato se i mehanizam nastanka somatskih stanica, odnosno njihovo
    umnažanje diobom, razlikuje od istoga spolnih stanica. Tako se razlikuje mitoza, proces razmnazanja
    somatskih slanica diobom (pri kojoj je broj kromosoma kroz sve generacije stanica stalan; grč. mitos
    = nit) od mejoze, diobe kojom od nezrelih prethodnika nastaju spolne stanice (spermij i jajna stanica)
    uz redukciju (zato i redukcijska dioba) broja kromosoma od diploidnog na haploidni broj (grč.
    meiosis = smanjivanje). Iako bi o diobama stanica trebalo više raspravljati, ovdje ćemo se ograničiti
    samo na činjenicu da su proizvodi mitoze dvije diploidne, a mejoze četiri haploidne stanice, što
    omogućava da broj kromosoma uvijek ostane isti.
    Treba ipak reći da su novija istraživanja i njihovi rezultati pretvorili genetiku iz znanosti o
    organizmima i stanicama u znanost o fizikalnim i osobito kemijskim procesima koji se događaju u tim
    stanicama. Naravno, najviše su proučavani ljudski kromosomi i njihovi geni. Samo za proučavanje
    ljudskog genoma, sveukupnosti gena u haploidnom kromosomskom sustavu jedne stanicne jezgre
    koji se kao cjelina prenose od roditelja na potornstvo (jednostavno: svi geni jednog organizma
    zajedno), bilo je za troškove istraživanja početno odobreno preko tri milijarde dolara (Eto, zašto o
    pticama jos uvijek ne znamo mnogo!).
    Od 1953. godine poznajemo i strukturu DNK (otkrili James Watson i Francis Crick),
    kemijskog spoja koji nosi nasljedne informacije. Svaka se molekula DNK sastoji od dva kostura
    izgrađena od niza malih molekula šećera dezoksiriboze i fosfata. Kostur ima oblik zavojnice, jer se
    dva lanca uvijaju jedan oko drugoga. Unutar kostura, poput prečki na ljestvama, nalaze se četiri vrste
    molekula koje su nazvane bazama. Baze se uvijek postavljaju u paru, a povezane su vodikovim
    vezovima. Adenin je tako uvijek u paru s timinomn, a citozin s guaninom. Na taj je način u svakom
    kromosomu "pakirano" oko dva metra DNK. Ovakva građa molekule DNK objašnjava njezinu

    mogućnost autoreplikacije (samokopiranja). Kada se stanica sprema podijeliti, vodikovi vezovi
    između baza pucaju i molekula DNK puca po dužini otvarajući se poput patentnog zatvarača. Svaka
    polovica tada privlači slobodne baze iz jezgre formirajući tako ponovno parove poput onih koji su
    postojali u matičnoj molekuli DNK.
    Naše uzgajane zebovke (npr. češljugar), izgleda, posjeduju ukupno u svakoj stanici po 80
    kromosoma složenih u 40 pari od kojih je svaki član para jednak drugome pa se zato i nazivaju
    homolognima (jednakima, istima). Ipak, svi parovi nisu međusobno potpuno identični, jer je jedan
    par različit pa je zapravo homolognih parova 39 i oni su nazvani autosomima. Peeostali različiti par
    kromosoma predstavlja tzv. kromosome spola ili spolno vezane kromosome, jer taj par kromosoma
    određuje spol (nazivaju se još alosomima ili heterkromosomima). Tako npr. i češljugari imaju jedan
    kromosom spola potpun s kompletom gena koji mu pripadaju, a drugi je, onaj u ženki, manji, slabiji i
    uglavnom je bez gena koji bi prenosili naslje i đ vanje boje perja.
    Poznato je da sva svojstva koja se prenose nisu jednako "jaka". Određeno svojstvo može biti
    "jače" od drugoga, pa je to jače svojstvo - kako ga je već Mendel nazvao dominantno ili
    kontrolirajuće. Ono slabije svojstvo, nad kojim jače dominira, dobilo je naziv recesivno, što znači da
    se pred jačim povlači (od lat. recedere = odstupati, uzmicati).
    Djelovanjeni genoma, svih gena zajedno, nastaje izgled i ustrojstvo tog živog bića. Taj izgled,
    čitav skup vanjskih svojstava organizma predstavlja fenotip (grč. phainein = sjati se, pojaviti se).
    Naravno, kakav će biti fenotip, kako će ptica ili bilo koji drugi organizam izgledati, zavisi od gena, od
    genotipa (sveukupnosti nasljednih svojstava organizma jedinke koji se nasljeđuju od roditelja; grč.
    génos = rod, vrsta). Zbog već spomenute dominantnosti, odnosno recesivnosti pojedinih gena, isti
    fenotip ne mora sadržavati i isti genotip. Recesivno svojstvo uzmiče pred dominantnim pa takav par
    gena, recesivni i dominantni, čine da heterozigotni par gena uzrokuje, ipak, u fenotipu vidijivo
    dominantno svojstvo. Nejednaki, heterozigotni par gena proizvodi, dakle, uglavnom isti fenotip kao i
    dva dominantna alela. iako se radi o dva različita genotipa. Jedan je homozigotni, čist, za to svojstvo,
    dok je drugi heterozigotni, jer nosi i skriveni recesivni alel (jednake ili različite verzije istog gena).
    Takav primjerak koji u fenotipu nosi neizraženo svojstvo, jer je recesivno u odnosu na isti alel, naziva
    se nositeljem toga svojstva.
    Na genetskorn materijalu, u prvom redu na DNK, mogu nastati promjene koje se nasljeđuju i
    one su nazvane mutacijama (lat. mutatio = promjena). Ove promjene mogu bili "spontane" ili su
    rezultat interakcija DNK s varijskirn agensom ili mutagenom. Budući da su i "spontane" mutacije
    rezultat prirodno ili industrijski nastalih mutagena u okolišu, mutageno mogu djelovati pojave i tvari.
    Pojave su u prvom redu različita zračenja kao što su ionizirajuća zračenja, radio-aktivna zračenja (γ-
    zrake), ultraljubičasto zračenje i dr. Mutageni agensi su sve tvari koje djeluju mutageno. Gotovo ih je
    bezbroj, a mogu se naći u vodi, jelima i zraku koje koriste ptice u uzgoju (a ni mi nismo od toga
    izuzeti). Ovi agensi nastaju spaljivanjem organskih tvari (uključujući i kuhanja), osobito radom raznih
    industrija pa dospijevaju i u biljke, a odatle i u ptice. Iako mnogi takvi agensi uzrokuju i štetne
    promjene (čak i fatalne), nas ovdje u prvom redu zanimaju one pojave koje uzrokuju same promjenu
    boje perja i ustroja tijela. Mutacija koju doživi samo jedna ptica može se prenijeti u drugu i fiksirati u
    jatima te vrste pa se tako došlo do brojnih mutacija domestificiranim ptica. Spoino vezano
    naslje i đ vanje obično je recesivnog tipa.
    Kada se promjena neke RNK dogodi na genu smještenom na paru za spol vezanih
    krornosoma, mutacija je - kaže se - spolno vezana. Pticama se spolno vezani kromosomi označavaju:
    XX - par spolno vezanih kromosoma u mužjaka i XY - par spolno vezanih kromosoma u ženke.
    Spolni kromosom X je, rečeno je, jako aktivan i sadrži različite gene koji kontroliraju, odnosno
    uzrokuju, određena svojstva. Spolno vezano nasljeđivanje obično je recesivnog tipa. Kromosom Y je,
    uglavnom, vrlo kratak i prazan.
    Ako se u mužjaka (za razliku od ženke - istaknimo) na jednom od X kromosoma nalazi samo
    jedam mutirani gen, takvo mutirano svojstvo neće moći doći do izražaja, jer ie takav mutirani gen
    redovito recesivan. U tom slučaju odgovarajući nomalni, nemutirani ili alelni gen (aleli su geni koji
    zauzimaju isto mjesto, isti lokus, na homolognim kromosomima) prisutan na drugom X kromosomu
    će dominirati i odrediti pojavu normalnog fenotipa. Istaknimo još jednom, iako je takav mužjak
    fenotipski (po izgledu) normalan. on ipak sadrži i jedan mutirani gen, on je - rekli smo – nositelj
    mutiranog svojstva (istina, dobar znalac e ć zapaziti neznatne, ali ipak zamjetljive znakove
    heterozigotnosti).
    Da bi se mutirano, dakle redovito recesivno, svojstvo pojavilo u fenotipu mužjaka, nužno je da
    mutirani gen bude prisutan na oba X kromosoma, nužna je homozigotnost.
    U ženki ptica, ponovimo, oba kromosoma spola nisu jednaka: jedan je potpun sa svim genima
    kao u mužjaka i označava se s X, dok je drugi znatno manji i ne nosi gene koji sudjeluju u formiranju
    boje perja pa se označava s Y (veliko slovo ipsilon). Tako se ženka označava s XY. lz toga je vidljivo
    da ženka ne može biti nositeljica mutiranog svojstva, jer može biti jedino i samo normalna ili
    mutirana.
    Radi lakšeg razumijevanja i izražavanja pojedinih svojstava, odnosno pojedinog gena, i
    promjena koje su se na pojedinom genu dogodile me u đ narodno su dogovoreni načini označavanja
    pojedinog svojstva. Obično se za oznaku svojstva uzima početno slovo svojstva: kada je ono
    recesivno piše ga se malim slovom, a kada je dominantno velikim. Atavističko, iskonsko, nemutirano
    ili jednostavno normanlo svojstvo označava se početnim slovom s indeksom "
    +
    ", dok se mutirano
    svojstvo označava tim slovom bez indeksa "
    +
    ". Tako se gen za normalnu polimerizaciju eumelanina,
    za potpunu oksidaciju, označava znakom za atavističko svojstvo potpuno crnog obojenja "o+
    ". Ovako
    označeno svojstvo prikazuje maksimalnu izraženost crnih eumelanina. Ako se dogodi mutacija ovog
    gena, ona će sprečavati potpunu oksidaciju crnih eumelanina, nastat će mutirani gen oksidacije kojega
    se označava oznakom "o" (početno slovo od oksidacije, ali bez indeksa "
    +
    ").
    Naprotiv, ako je mutirano svojstvo dominantno nad atavističkim, to svojstvo ili gen se
    označava velikim početnim slovom: atavističko nemutirano se označava velikim slovom s indeksom
    +
    , a mutirano velikim slovom bez indeksa
    +
    . Tako je poznato da je žuta mutacija ešl č jugara
    dominantna nad atavističkim crnim, oksidiranim, svojstvom pa se ona piše: za atavističko nemutirano
    svojstvo Ž+
    , a za dominantno mutirano samo Ž (bez indeksa ).
    Međutim, postoje mutacije koje nisu niti potpuno dominantne, a niti potpuno recesivne. One
    se nazivaju intermedijalnima. Tu se u stvari radi o mutaciji koja posjeduje određeni stupanj
    dominantnosti nad atavističkim svojstvom. Zato se i ove mutacije označavaju velikim slovom kao one
    dominantne. Takva je u stvari prije spomenuta žuta mutacija češljugara, ali i neke mutacije
    kanarinaca boje. Naime, pareći žutog češljugara, Ž, s nemutiranim atavističkim češljugarom, Ž+
    , već u prvoj generaciji, F1, dobit će se žuto potomstvo, Ž+
    Ž, pa se zato i govori o dominantnom svojstvu.
    Ipak, ovi F1 potornci neće potpuno razviti svoje žuto svojstvo. Ono će u potpunosti doći do izražaja
    tek parenjem žutih sa žutima u kojem će se slučaju dobiti i homozigotni žuti ŽŽ Treba ovdje svakako
    istaći da su mnoge ovakve dominantne homozigotne mutacije letalne pa nastupa ranije ili kasnije
    ugibanje embrija. lpak, istine radi treba reći da ne postoje dokazi da se radi o samom djelovanju
    mutiranog faktora, jer možda postoji još neki nepoznati faktor koji uzrokuje ugibanje embrija.
    Postoje, međutim, i drugačija ponašanja u nasljeđivanju. Tako se npr. dilucija melanina
    događa djelovanjem multiplih (mnogovrsnih, složenih) alela. Ako se faktoru (genu, svojstvu) c
    +

    pripiše mutaciju odgovornu za promjenu crteža krila (iz crnog u sivo - pokrivnih i letnih pera), ovo
    malo slovo c označava da je taj faktor recesivan u odnosu na atavisticko crno obojenje. Redukcija
    crnoga krila u sivo, koju uzrokuje faktor c
    sk
    može se pripisati skupini molekula koje odre uje đ sivi
    crtež krila. Ali, ako faktor c
    +
    mutira u faklor c, nastat će bijela krila, odnosno nositelj bijelih krila -
    zavisno od posjedovanja jednog ili oba mutirana alela.
    Uz to pri mutacijama mogu djelovati i tzv. združeni faktori, zatim faktori nezavisnog
    nasljeđivanja zavisno od toga nalaze li se faktori koji uzrokuju mutaciju na istom kromosomu ili na
    različitim kromosomima. Spomenimo samo još crossing-over i passe-partout, zatim recipro nu č
    nezavisnost nasljednih faktora, polimerne faktore i rekombinacije faktora pa naravno i spolno
    vezane faktore i njihova djelovanja.

    bocka

    Broj postova : 1656
    Age : 69
    Location : SKOPJE
    Registration date : 23.11.2008

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by bocka on pet 25 ruj - 23:16

    SENIORE DA NISTE SLUČAJNO DOKTORIRALI NA OVU TEMU ???

    TRBAČEMI VIŠE PUTA OVO PROČITATI

    Dean

    Broj postova : 1847
    Age : 41
    Location : Pula
    Registration date : 19.08.2008

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by Dean on sub 26 ruj - 5:23

    he he to se spremio za sudački seminar :-)

    PESTI

    Broj postova : 1419
    Age : 46
    Location : LIPA NAŠA -ZADAR
    Registration date : 11.03.2009

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by PESTI on sub 26 ruj - 10:04

    Odličan tekst medo .....pogotovo kad je riječ o grdelinu ,njegovim mutacijama i nasljedjivanju.

    kreso

    Broj postova : 1804
    Age : 38
    Location : Treviso(IT)
    Registration date : 24.11.2008

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by kreso on sub 26 ruj - 22:27

    lipi lancun od teksta ,bravo Sene! Very Happy

    seadriver
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 919
    Age : 37
    Location : Split
    Registration date : 14.06.2008

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by seadriver on pon 28 ruj - 22:50

    Hvala na tekstu, nakon ovoga neke su mi stvari o genetici i polnom nasljedjivanju puno jasnije

    ticar
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 2908
    Age : 32
    Location : Zadar
    Registration date : 09.06.2008

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by ticar on pon 16 stu - 21:11

    seadriver je napisao/la:Hvala na tekstu, nakon ovoga neke su mi stvari o genetici i polnom nasljedjivanju puno jasnije

    nije vrag da si sve pročita, Laughing

    Carduel

    Broj postova : 1278
    Age : 43
    Location : Ljubuški
    Registration date : 29.07.2009

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by Carduel on pon 16 stu - 22:20

    Ako nekome treba da isprinta na papir!

    http://public.carnet.hr/ptice/clanci/predavanje_rakitje_2006/orni_genetika.pdf

    Pozzz

    trnar

    Broj postova : 102
    Age : 46
    Location : Bitola,MACEDONIA
    Registration date : 16.09.2008

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by trnar on ned 27 pro - 22:05

    UFHHHHHHHHHH

    Nista vise ne razumem!

    koji faktor je opal mutacija.(dali je homozigotni recesivni faktor,i ako jest sta to znaci?)

    Imam muski ahat crveni mozaik.
    Koje kombinacije kod mladih dobijam ako ga parim sa opal ahat crv.moz. zenkom?.(kako su podjeljenje mlade koje dobijem.)
    -sta znaci nosioc?
    -kako prepoznati nosioca?

    dajte nekako jednostavnijim jezikom pojasnite sta je spolno vezano recesivni faktor,sta je homozigotni recesivni faktor?
    -genetika a ja knjigovodza pale
    molim pojasnite za nas obicne smrtnike

    seadriver
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 919
    Age : 37
    Location : Split
    Registration date : 14.06.2008

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by seadriver on ned 27 pro - 22:56

    trnar je napisao/la:UFHHHHHHHHHH

    Nista vise ne razumem!

    koji faktor je opal mutacija.(dali je homozigotni recesivni faktor,i ako jest sta to znaci?)

    Imam muski ahat crveni mozaik.
    Koje kombinacije kod mladih dobijam ako ga parim sa opal ahat crv.moz. zenkom?.(kako su podjeljenje mlade koje dobijem.)
    -sta znaci nosioc?
    -kako prepoznati nosioca?

    dajte nekako jednostavnijim jezikom pojasnite sta je spolno vezano recesivni faktor,sta je homozigotni recesivni faktor?
    -genetika a ja knjigovodza pale
    molim pojasnite za nas obicne smrtnike


    opal je recesivna mutacija. sta to znaci? to ti znaci da se ta mutacija nalazi na jednom drugom paru kromosoma, tj. nije spolno vezana. znaci ne postoji spolno vezani recesivni faktor, to je krivo. u datoj kombinaciji dobiti ces ahat crvene mozaike nosioce opala. kako prepoznati nosioca to ne znam. mislim nikako.
    nek me netko ispravi ako grijesim.

    Sponsored content

    Re: Uvod u genetiku

    Postaj by Sponsored content Today at 11:33


      Sada je: sri 7 pro - 11:33.