Ptice pjevice Europe - European singing finches

Češljugar, juričica, zelendur, čižak, žutarica, kanarinac-::- European goldfinch, linnet, canary, greenfinch, siskin, serin


    Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Share

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on pet 2 tra - 11:07

    Predpostavljam da ova ptica nije toliko interesantna za veci broj clanova. Medjutim svaki lovac voli ovu kraljicu suma, kako sam lovac zelio bih podijeliti iskustva sa istima.
    Posebno bi bilo zanimljivo cuti ako neko drzi ovu pticu i uzgaja je u volijeri.

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on uto 11 svi - 12:38

    ocito da lovna ptica nije interesantna za forum, pa cu zakljuciti temu.

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 13:43

    Zašto ? Ajmo lovac. Jeli istina ili predrasuda da šljuka u slučaju opasnosti može mlade iz gnijezda premjestiti tako da ih stisne koljenima i preleti ?

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on uto 11 svi - 14:08

    Moze premjestiti mlade iz gnijezda, i jos mnogo cega, nevjerovatno inteligentna ptica.
    Uz to ima i najsavrseniji probavni sistem od svih zivih bica na planeti, a najjednostavniji, jedno crijevo obavlja sve funkcije u organizmu, uz to se koristi i u medicinske svrhe. I preko svega je i delicia, STO TREBA VISE CRVE. Very Happy

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 14:59

    Specifično vidno polje Rolling Eyes


    Zadnja promjena: crv; uto 11 svi - 15:26; ukupno mijenjano 1 put.

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on uto 11 svi - 15:14

    Da vidi 360 stepeni, nema mrtvog ugla.

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 15:28

    Glumi kišne kapi bounce

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 15:33

    krstokljun je napisao/la:Da vidi 360 stepeni, nema mrtvog ugla.

    Dapače , bifokularno sprijeda i straga.

    zvrcko sen
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 1607
    Age : 49
    Location : Solin
    Registration date : 08.12.2008

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by zvrcko sen on uto 11 svi - 18:02

    pošto tema ide uredno šteta zaključati.......
    mnogo sam naučija o ovoj ptici...




    zvrcko sen
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 1607
    Age : 49
    Location : Solin
    Registration date : 08.12.2008

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by zvrcko sen on uto 11 svi - 18:22

    ŠLJUKA
    Gallinago media
    Taksonomija

    Carstvo: Animalia
    Razred: Aves
    Red: Charadriiformes
    Porodica: Scolopacidae
    Rod: Gallinago
    Vrsta: Gallinago Media
    Opšti opis
    Šljuka može biti dugačka od 20 do 30 centimetara, a njena masa može iznositi od 300 do 400 grama, zavisno od vrste. Vitka je, ima manju glavu i veoma dug kljun, i do 15 centimetara. Boju odlično prilagođava uslovima staništa. Leđa šljuke su uglavnom tamno-smeđe boje sa svetlo-smeđim prugama, dok joj je donja strana tela bele boje. Noge su joj nešto izduženije, zadržala je zadnji prst, koji stoji iznad nivoa prednjih prstiju. Rep je kratak i sadrži oko 15 pera. Fizičkih razlika između polova nema.

    Rasprostranjenost
    Šljuka je ptica koja naseljava Evropu i čitav Sibir. Izolovane populacije se mogu pronaći čak i na Kanarskim ostrvima, na Maderi i u Japanu. U našoj zemlji najčešće se mogu sresti šumska šljuka (Scolopax rusticola), barska šljuka (Gallinago) i šljuka livadarka (Gallinago media).

    Stanište
    Tokom razmnožavanja šljuke žive u hladnim, severnim područjima, a prezimljuju daleko na jugu. Iako veoma brzo lete i sposobne su za duge, neprekidne letove, tokom jesenje seobe, šljuke se sporo približavaju jugu. Taj period je najbolji za njihovo proučavanje. Postoje neke vrste šljuka koje nisu potpune selice. One su selice samo u severnim područjima svoje oblasti rasprostranjenja, dok su u drugim delovima stanarice. Najviše naseljavaju mešovite šume breze i vrbe, uz bare i močvare.

    Ishrana
    Šljuke se hrane sitnim beskičmenjacima, uglavnom insektima. Međutim, neke vrste šljuka se u vreme parenja hrane zrnevljem ili hvataju ribu. Takođe, mogu hvatati insekte u letu ili se hraniti isključivo glistama.

    Razmnožavanje
    Šljuke uglavnom polažu četiri jajeta u udubljenje napravljeno na tlu ili pesku. Gnezdo im je skromno obloženo travom. Na jajima leže do 24 dana, u zavisnosti od vrste šljuke. Obično oba roditelja leže na jajima. Već nekoliko časova nakon izleganja, mladi mogu pratiti odrasle. O malim ptićima brine ili jedan ili oba roditelja do 30 dana, nakon čega se mladi osamostaljuju.

    Životni vek
    Životni vek šljuke je teško odrediti, jer se razlikuje od vrste do vrste. Mogu živeti od 3 godine (šumska šljuka) pa do 9 godina (šljuka livadarka).

    Neprijatelji
    Šljuke imaju veliki broj prirodnih neprijatelja. To su uglavnom ptice grabljivice, tvorovi, lasice, kao i druge močvarne ptice i životinje.

    Lov
    Šljuke su izuzetno cenjena lovna divljač, naročito u severnim delovima Evrope. U našoj zemlji lovna sezona počinje početkom avgusta a završava se krajem februara. Za lovce, lov na šljuke predstavlja pravi užitavanje, jer se one uspešno skrivaju u vegetaciji.

    zvrcko sen
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 1607
    Age : 49
    Location : Solin
    Registration date : 08.12.2008

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by zvrcko sen on uto 11 svi - 18:29

    SAŽETAK
    Šljuka bena (Scolopax rusticola L.) je tradicionalna
    divljač na području Republike Hrvatske. Tijekom proljetnih
    i jesenskih seoba šljuke se zadržavaju kraće vrijeme i u
    našim lovištima. Pri tome traže vlažna tla mlađih šuma
    graba i hrasta, zbog svog karakterističnog načina ishrane.
    Zanimljiv i nadasve cijenjen lov na šljuke provodi se kroz
    dvije osnovne metode, doček na zemlji i buširanje. Novi
    propisi danas značajno mijenjaju tradicionalni postupak sa
    ovom divljači po odstrjelu, odnosno nalažu izravnu otpre-
    mu lovine u objekte za obradu, pregled i hlađenje. Ovime
    se značajno utječe na pripremu tradicionalnih specijaliteta
    od ove divljači, od kojih su svakako najcjenjenija crijeva.
    Osim ovako, šljuke se uz prethodnu pripremu spravljaju i
    na razne druge načine.
    Ključne riječi: šljuka bena, lov, tradicija, specijaliteti
    IZGLED I NAČIN ŽIVOTA
    Unutar roda Šljuka (potporodica Scolopacinae)
    jedino se šljuka bena (Scolopax rusticola) i šljuka
    kokošica (Gallinago gallinago) prema aktualnom
    Zakonu o lovu (N.N. 10/94) ubrajaju u divljač. Ostale
    vrste poput livadarke i kozice više nisu divljač te
    su kao takve trajno zaštićene. Šljuka bena se u
    različitim dijelovima Republike Hrvatske može naći
    pod različitim sinonimima, poput šumska šljuka,
    kljunača, kokoška, kokočka, podlešnjak, bačura,
    banjura i mnogih drugih (Čeović, 1940; Vrhovac,
    2004). Pokrovno perje šljuke bene dolazi u dvije
    osnovne boje, riđe-kestenasto odozgo te pepelj-
    asto-riđe po trbuhu. Ovakva kombinacija boja upot-
    punjena s poprečnim prugama osigurava izvrsnu
    prilagodbu šumskoj podlozi. Gornjim dijelom glave,
    od lubanje do zatiljka pružaju se naizmjenične tamne
    pruge (Vrhovac, 2004), bitne za razlikovanje bene
    od ostalih vrsta šljuka. Velike, crne oči smještene su
    razmjerno visoko na glavi što osigurava šljuki široko
    vidno polje od gotovo 360°. Ovaj položaj očiju govori
    ujedno i o razvijenosti i značaju osjeta vida za samu
    šljuku. Osim osjeta vida vrlo dobro je razvijen i sluh.
    Najizrazitiju karakteristiku u izgledu šljuke predstav-
    lja do 8 cm dugi i ravni kljun.
    Šljuka bena je relativno mala ptica. Cijelo tijelo
    dugo je oko 30 cm, a raskriljena mjeri oko 60 cm.
    Težine odraslih primjeraka kreću se od 220-420
    g (Vrhovac, 2004). Pri tome valja naglasiti da su
    ženke neznatno veće i u prosjeku 10 g teže od
    mužjaka (Denuc, 2001). Poznavajući činjenicu
    da su šljuke selice, njihov boravak u našoj zemlji
    moguće je očekivati u pravilu samo u kratkom dijelu
    proljeća i jeseni, u sklopu seobe na sjever i obratno.
    Tako se prve šljuke pojavljuju početkom ožujka, te
    se zadržavaju do polovice travnja. Vrhunac njihove
    brojnosti u našim krajevima tradicionalno pada na
    Josipovo, oko 19. ožujka (Čeović, 1940). Danas se
    pak u sklopu općih klimatskih promjena ni šljuke
    više ne pridržavaju ovih termina.
    Kao stanište, šljuke preferiraju vlažna tla
    prekrivena listincem. Takva tla obično nalazimo
    u mladim šumama graba i hrasta, a vrlo često i
    u mladim branjevinama s većim udjelom breze.
    Razlog ovoj izbirljivosti u pogledu staništa leži
    prvenstveno u načinu prehrane, obzirom da pri
    traženju hrane šljuka dugim kljunom buši i prevrće
    tlo. To naravno ne bi bilo moguće na suhim i tvrdim
    tlima. Glavnina šljukine hrane je životinjskog podri-
    jetla, a sastoji se od gujavica, različitih ličinki i kuka-
    ca (Čeović, 1940; Vrhovac, 2004). Samo iznimno,
    šljuka će jesti i razne sjemenke te šumske bobice.
    Još se u starim lovačkim knjigama može uočiti fas-
    ciniranost tadašnjih lovnih stručnjaka načinom na
    koji šljuka dolazi do plijena. Ona naime, pri traženju
    gujavica često udara po tlu i otpalom lišću nogama
    i krilima, nakon čega se ukipi osluškujući kretanje
    poplašenog plijena (Čeović, 1940).
    Parenje šljuka pada u ožujku i travnju. Predigra
    samom činu parenja sastoji se od dva dijela, naz-
    vana svadbeni let i svadbeni ples. Svadbeni let
    (prelet) počinje u sumrak ili ranu zoru te traje oko
    15 do 20 minuta. Tijekom sezone parenja mužjaci
    dozivaju ženke takozvanim kvorkanjem (glasanje
    koje zvuči poput kvor-kvor) i piskanjem (psvt-psvt).
    Nakon leta, mužjak opuštenih krila i raširena repa
    izvodi svadbeni ples oko ženke. Uz ženku mužjak
    ostaje sve dok ona ne snese sva, u prosjeku 4 jaja.
    Na jajima ženka sjedi oko tri tjedna i sama se brine
    o potrkušcima.
    Za opstanak šljuke u budućnosti naročit značaj
    ima stupanj uznemiravanja šljuka u razdoblju
    parenja i gniježđenja. Znatno manji utjecaj imaju,
    doduše brojni, pernati i dlakavi grabežljivci te lov.
    KAKO SE LOVE ŠLJUKE
    U nas se šljuke tradicionalno love čekanjem na
    preletu, a znatno rjeđe potragom s psom ptičarom
    ili takozvanim buširanjem. Od ostalih metoda lova
    u obzir još dolazi i prigon. Pri tome valja istaći da
    Pravilnik o lovostaji (N.N. 123/99) nalaže da se u
    proljetnom dijelu (od 01. do 31.
    ožujka) šljuke love isključivo na
    preletu. Buširanje kao tehnika
    lova na šljuke dozvoljeno je
    samo najesen. Lov na šljuke
    predstavlja iznimno zanimljiv
    događaj. Naime, ukoliko su se
    šljuke uspjele odmoriti poslije
    puta, spremne su pribjeći bro-
    jnim trikovima za izbjegavanje
    lovaca. U tom se slučaju neće
    oslanjati samo na kamufažu,
    već će čim osjete približavanje
    lovca i/ili psa (a imaju jako dobro
    razvijen sluh) pribjeći trčanju,
    niskom letu ili pak brzom letu
    sa naglim promjenama smjera
    (Denuc, 2001).
    Pri tehnici lova dočekom na
    zemlji, ili takozvanim večernjim
    i jutarnjim preletom, lovac treba izabrati rub šume,
    branjevine ili šumske čistine kao svoje čekalište.
    Naravno, na područjima u koje šljuke dolaze tijekom
    seobe. Za mirnog vremena mužjaci se javljaju
    tijekom preleta sve dok ne pronađu ženku (Čeović,
    1940), što može pomoći u orijentaciji lovca. Lovac
    čeka da mu se šljuke približe na puškomet, obično
    na rubu visoke šume ili branjevine (Grubešić, 2004).
    Šljuke lete razmjerno brzo i to pojedinačno ili u grupi.
    Ukoliko su u grupi prva je obično ženka, a slijede ju
    mužjaci. U takvoj situaciji ženke treba maksimalno
    štedjeti, ili drugim riječima ne odstrjeljivati prvu
    šljuku u nizu. U lovu na šljuke nekada su se koristile
    i vabilice, pomagala kojima imitiramo piskanje šljuka
    te ih na taj način primamljujemo.
    Buširanje je tehnika koja se koristi znatno rjeđe.
    Riječ je o tehnici lova pri kojoj lovac pojedinačno s
    dobro obučenim psom ptičarom pretražuje mladu
    šumu ili branjevinu. Uloga psa je da pronađe šljuku i
    podigne ju u lovčevom vidokrugu. To je bitno kako bi
    lovac mogao uputiti pravilan hitac na u ovom slučaju
    nepreglednom terenu. Na kraju je nužno naglasiti
    kako je uvijek pri lovu na pernatu divljač neophodno
    sudjelovanje obučenog lovačkog psa koji će po
    odstrjelu pronaći i aportirati odstrijeljenu divljač. Isto
    tako valja imati na umu da se na pernatu divljač ne
    puca dok je na zemlji, već isključivo u letu (iznimka
    može biti sanitarni odstrjel).
    Same šljuke nisu nositelji lovačkih trofeja. Od njih
    se tek može uzeti pokoji ukras, od kojih je svakako
    najpoznatije malo, zakržljalo krilno pero, tzv. slikar-
    sko pero.
    POSTUPAK SA ŠLJUKOM PO ODSTRJELU
    Prema lovačkoj podjeli šljuka je svrstana u kate-
    goriju pernate divljači. Tradicionalni postupak sa
    pernatom divljači po odstrjelu opisan je u jednom od
    prethodnih brojeva časopisa Meso (Konjević, 2003).
    Isto tako rečeno je i da su znatnije promjene uve-
    dene aktom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva
    i vodnog gospodarstva (br. 322-01/03-01/149).
    Navedeni akt kazuje da se odstrijeljena divljač mora
    u što je moguće kraćem roku dostaviti u objekte za
    obradu i hlađenje na veterinarsko-sanitarni pregled,
    obilježavanje i izdavanje potrebne dokumentacije
    (Konjević, 2003; Vidović, 2003). Unutar ovoga akta
    nije precizirano je li riječ o pregledu krupne ili sitne
    divljači (zakonska podjela), kao ni da li je riječ o
    javnoj ili privatnoj potrošnji. Iz takvih nedefniranih
    odredbi proizlazi jedino moguće rješenje, a to je da
    se akt odnosi na svu odstrijeljenu divljač. Na taj se
    način izravno utječe na mogućnost pripreme tradi-
    cionalnih lovačkih specijaliteta od šljuke.
    TRADICIONALNI LOVAČKI SPECIJALITETI OD ŠLJUKE
    Naročit i od davnina vrlo zanimljiv lovački speci-
    jalitet su šljukina crijeva. Tako doajen hrvatskog
    lovstva Josip Ettinger (1897) za šljuku kazuje da:
    ‘’njezina crieva drže mnogi za poslasticu i najbolje se
    plaća’’. Ovaj se specijalitet u pravilu pripravlja tako
    da se neispražnjena crijeva fno isjeckaju i pirjaju s
    lukom, peršinom, krušnim mrvicama i malo slanine.
    Naknadno se tijekom pirjanja dodaju crno vino,
    kiselo vrhnje, sol i papar. Takva pašteta uglavnom
    se konzumira namazana na kruh. U većini recepata
    za pripremu šljuka navodi se paralelno i priprema
    paštete od crijeva koja se poslužuje kao prilog
    (namazana na kruh).
    Ukoliko se šljuke poslužuju cijele tradicionalni
    pristup nalaže da se kao i druga pernata divljač
    čerupaju na suho, ali da se s trupom ostavljaju
    glava i kljun. Šljuke imaju relativno malo masnog
    tkiva i naročito dobro razvijeno prsno mišićje, o
    čemu treba voditi računa prigodom pripreme. U
    suprotnom meso može biti presuho. Kao priprema
    za kulinarsku obradu često se navodi da neočišćene
    šljuke trebaju odstajati na +4°C i do nekoliko dana
    (4) kako bi ostvarili uvjete za potpuno i poželjno
    zrenje mesa. Sasvim je razumljivo da im prethodno
    treba izvaditi utrobu. Načini vađenja utrobe pernate
    divljači opisani su u jednom od prijašnjih brojeva
    časopisa Meso (Konjević, 2003). Takve šljuke mogu
    se pripremiti na razne načine, pržene pa naknadno
    pirjane u crnom vinu, kao punjene šljuke pod pekom,
    šljuke na ražnju i sl

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 21:51

    Bravo Zvrckosen , lipa kombinacija Lovačkog vijesnika i Dalmatinske kuvarice.
    Ono lupkanje kljunom je simulacija kapi kiše .Na taj način vabi gujavice bliže površini.No njen dugi kljun još je po nečemu specifičan.Ajde Krstokljun , pucaj!
    A i ostali lovci. U Bavarskoj je šljuka vrlo cijenjena divljač kojoj su se nekad pripisivala nadnaravna , mistična i lijekovita svojstva.Bez poznavanja šljuke nema ,,zelene mature'', kako se tamo naziva lovački ispit.

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on uto 11 svi - 22:26

    Volim lov crve, ali ako nesto znaci, ove godine nisam odstrijelio niti jednu divljac, a bio sam u lov i imao dosta prilika. Toliko o tome kakvi smo mi lovci uboice! Very Happy

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 23:02

    krstokljun je napisao/la:Volim lov crve, ali ako nesto znaci, ove godine nisam odstrijelio niti jednu divljac, a bio sam u lov i imao dosta prilika. Toliko o tome kakvi smo mi lovci uboice! Very Happy
    Vidiš , zaboravim smajliće , odmah vrluda kontekst Very Happy Ma skužio sam ja tebe još kod kamenjarke.Važno ti je biti u prirodi , gledati , slušati , pas ,,šara'' .Poznat mi je taj osječaj.Najviše se ubije slanine i kobasa. Embarassed
    Na ono ,,pucaj'' , mislo sam na odgovor u vezi kljuna.Naime radi se o spletu živaca koji na šlukinu kljunu svaraju svojevrsno osjetilo opipa.Vrlo pažljivo barata tjm svojim alatom pa dok je on zariven u tlo ona je najranjivija.Zbog toga položaja su joj oči i postavljene visoko i na sredini , da na vrijeme uoči opasnost.Ono sa prenošenjem mladih još nije dokumentirano , premda se mnogi lovci kunu da su vidjeli.Službeno je predrasuda.

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on uto 11 svi - 23:17

    Ono sto vidim ocima za mene je pecatirano Very Happy najsluzbeni akt koji postoji.
    Sluzbeno sve sljuke migriraju iz nasih krajeva na sjever u proljece. Sto nema veze sa stvarnoscu. Ona se i kod nas razmnozava, ne u velikom broju ali razmnozava. Nema lovca koji je u ljetnom periodu nije nalazio prilikom treninga pasa. Ako je ne uznemiravamo nece mijenjati binije svoje staniste dok god u njemu ima dovoljno hrane za nju.
    Dotakli smo se velike teme. Hvala Zvrcku na postovima koji su tek promil o toj zaista veoma interesantnoj ptici.
    Inace jedan francuski lovni magazin je objavio naslov sledece sadrzine
    LOV SUMSKE SLJUKE U HRVATSKOJ, CRNOJ GORI i RUMUNIJI
    kada bi se u cijeloj Evropi lovila kao u pomenute 3 drzave nestalo bi je za 10 godina.
    Bas su se pohvalno osvrnuli. Embarassed

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 23:31

    Umjesto ,,Svarovskog'' montiraš kameru i to je to albino

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on uto 11 svi - 23:36

    pa to je jedan od ciljeva koje sam sebi postavio za naredni period. Od skoro desetak pusaka ostala je jos jedna.
    Psi ce uvijek biti tu a volja je prisutna, fotoaparat je vec tu, samo jos jedan dobar objektiv, i da covjek ne povjeruje, bas Swarovski ima najbolji koji postoji, za foto lov, ima montazu za bilo koji digitalni fotoaparat.

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on uto 11 svi - 23:57

    Imaju oni toga u izobilju ali je sve privatno i sve se masno plaća.O pravilima i zakonima ne treba ni govorit.Kod nas je jeftino i neorganizirano pa pojedinci pa čak i udruge mlate lovu u preletu.Ipak je glavni problem u nama samima.Kako će nas neko cijenit kad ne cijenimo svoje?

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on sri 12 svi - 0:04

    krstokljun je napisao/la:pa to je jedan od ciljeva koje sam sebi postavio za naredni period. Od skoro desetak pusaka ostala je jos jedna.
    Psi ce uvijek biti tu a volja je prisutna, fotoaparat je vec tu, samo jos jedan dobar objektiv, i da covjek ne povjeruje, bas Swarovski ima najbolji koji postoji, za foto lov, ima montazu za bilo koji digitalni fotoaparat.
    I ja sanjam o njemu...Stvarno su usavršili tehnologiju.Tako bar profi-fotografi tvrde.Snimali su Njemci na Biokovu žutokljunu galicu.Nevjerovatne mogućnosti ima ta tehnika.A tek snimanje zvukova...

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on sri 12 svi - 0:09

    Ne pitaj za cijenu! Evil or Very Mad

    zvrcko sen
    Moderator
    Moderator

    Broj postova : 1607
    Age : 49
    Location : Solin
    Registration date : 08.12.2008

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by zvrcko sen on sri 12 svi - 3:10

    ha ha ha ja sam jedan od rijetkih lovaca koji nije htio uzeti na poklon pušku ,, a kamo li poć u lov...ali imamo mi ovde i još lOVACA ,,,,,, Boško gdje si ...ESB te čeka Very Happy Rolling Eyes Sad

    da je Tila živa puno toga bi ispričala...

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on sub 15 svi - 16:07

    Prije par godina u Rusiji je uhvacena, prstenovana i pustena sljuka.
    Nakon 27 dana je odstrijeljena u Spaniji, 3800 kilometara udaljeno od mjesta gdje je prstenovana.

    crv

    Broj postova : 1816
    Age : 51
    Location : Makarska
    Registration date : 02.12.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by crv on sub 15 svi - 17:07

    krstokljun je napisao/la:Prije par godina u Rusiji je uhvacena, prstenovana i pustena sljuka.
    Nakon 27 dana je odstrijeljena u Spaniji, 3800 kilometara udaljeno od mjesta gdje je prstenovana.

    Ako oduzmemo dan prstenovanja i dan odstrela , prelazila je oko 150 km dnevno.Impresivno!Također šumska šljuka ili...?

    krstokljun

    Broj postova : 1676
    Age : 51
    Location : Cetinje, Montenegro
    Registration date : 01.11.2009

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by krstokljun on sub 15 svi - 17:14

    Sumska sljuka,bena.

    Sponsored content

    Re: Sumska sljuka, Bena, Scolopax rusticola

    Postaj by Sponsored content Today at 8:02


      Sada je: sub 10 pro - 8:02.